Obiteljski zakon propisuje niz mjera kojima se štite osobna prava i dobrobit djeteta. Njihova je svrha zaštititi dijete kada su njegov razvoj, sigurnost ili dobrobit ugroženi te roditeljima pružiti pomoć u ostvarivanju roditeljske skrbi. Ovisno o vrsti i težini okolnosti zbog kojih su prava i dobrobit djeteta ugroženi, pojedine mjere određuje Hrvatski zavod za socijalni rad, dok o drugim mjerama odlučuje sud. Zavod za socijalni rad može, među ostalim, odrediti: mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu. Riječ je o obiteljskopravnim mjerama kojima se roditelje Pročitaj više...

Roditelji imaju prvenstvenu dužnost i odgovornost štititi prava i dobrobit svojega djeteta te se brinuti o njegovu zdravlju, sigurnosti, razvoju, odgoju i obrazovanju. Međutim, kada roditelji ili druge osobe koje skrbe o djetetu tu odgovornost ne mogu primjereno ostvarivati ili kada je dijete na drugi način ugroženo, nadležna tijela dužna su poduzeti odgovarajuće mjere radi njegove zaštite.[1] Ove mjere propisane su Obiteljskim zakonom, dok se kriteriji stručne procjene, način njihova provođenja, uvjeti stručne osposobljenosti osoba koje ih provode te druga provedbena pitanja dodatno uređuju Pravilnikom o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta.[2] Mjere za zaštitu prava i dobrobiti Pročitaj više...

Što se događa kada se nasilje u obitelji svede na “visokokonfliktan razvod” ili „lošu komunikaciju među roditeljima”? Upravo tim pitanjem bavile smo se kroz projekt kojeg provodimo od 1. prosinca 2025. do 1. srpnja 2026. godine, uz podršku Fonda za žene Zaklade SOLIDARNA. U fokusu projekta bila je primjena mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi u kontekstu rodno uvjetovanog nasilja. 📌 U proteklih šest mjeseci: • prikupile smo i obradile slučajeve iz prakse • analizirale smo zakonodavni okvir i institucionalnu praksu • održale smo konzultativni sastanak s relevantnim institucijama • razvile smo preporuke za postupanje nadležnih Pročitaj više...

Tri godine podrške Fonda za žene Zaklade Solidarna SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava već više od tri desetljeća pruža podršku osobama koje su preživjele obiteljsko, partnersko i seksualno nasilje. Kroz izravan rad s korisnicama svakodnevno svjedočimo tomu da nasilje ne prestaje u trenutku izlaska iz nasilnog odnosa. Put prema sigurnosti, oporavku i samostalnosti često je dug, složen i opterećen institucionalnim preprekama. Upravo zato je zagovaranje za sustavne promjene važan dio našeg rada. Iskustva žena s kojima radimo pokazuju nam gdje sustav ne odgovara dovoljno brzo, gdje zaštita nije jednako dostupna i gdje zakoni i prakse, Pročitaj više...

Program „Život nakon nasilja – reintegracija žrtava rodno uvjetovanog nasilja“ udruga SOS Rijeka provodila je kao trogodišnji program usmjeren na razdoblje koje često ostaje nevidljivo kada govorimo o iskustvu nasilja: život nakon izlaska iz nasilnog odnosa, skloništa ili sigurne kuće. Mnoge će pomisliti da je odlazak prekretnica između nasilja i mira. No polazište programa bilo je sasvim suprotno iskustvo proizašlo iz izravnog, dugogodišnjeg rada s našim klijenticama – nasilje ne prestaje nužno trenutkom fizičkog odlaska. Nerijetko se nastavlja kroz razne sudske sporove, institucionalne prepreke, ekonomsku nesigurnost ili dugotrajan oporavak od traume. I nakon odlaska iz nasilja često ostaju neriješena egzistencijalna, Pročitaj više...

U sklopu Erasmus+ projekta „RiAktiviraj se – mladi za pravednost“, usmjerenog osnaživanju mladih kroz razvoj emocionalnih, komunikacijskih i interpersonalnih kompetencija održane su tri radionice za mlade u Rijeci. Radionice su organizirale Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava te Udruga Delta koje su povezale mlade iz Rijeke. Prva radionica, „Put do prihvaćanja“, održana je 23. veljače 2026. u organizaciji udurge LORI, a bila je usmjerena na jačanje emocionalnih kompetencija među mladima kroz dijalog, kreativne i iskustvene vježbe te istraživanje tema poput prepoznavanja i izražavanja emocija, emocionalne otpornosti, autentičnosti i prihvaćanja vlastitog identiteta. Poseban naglasak Pročitaj više...