1"use strict";(self.webpackChunkbio_app=self.webpackChunkbio_app||[]).push([[5544],{5544(g,s,e){e.d(s,{GlodariEvropeIAfrikeModule:()=>p});var t=e(9769),n=e(3049),a=e(5547),d=e(5580),j=e(2552);let v=(()=>{class i{constructor(){}ngOnInit(){}static{this.\u0275fac=function(u){return new(u||i)}}static{this.\u0275cmp=a.VBU({type:i,selectors:[["app-glodari-evrope-i-afrike"]],standalone:!1,decls:257,vars:0,consts:[[1,"container","space-2","space-3-top--lg"],[2,"text-align","center"],["noshade","noshade","size","1","align","left","color","#000000","width","95%"],["width","100%",1,"description"],["width","20%"],["src","assets/images/glis_glis.jpg","alt","jestivi puha\u0107","width","200","height","250"],["width","80%"],[1,"img-sm",2,"text-align","center","padding-bottom","10px"],["src","assets/images/arvicola_terrestris.jpg","alt","vodena voluharica","width","300","height","250"],["src","assets/images/lemmus_sibericus.jpg","alt","sibirski leming","width","300","height","200"],["src","assets/images/mus_musculus.jpg","alt","ku\u0107ni mi\u0161","width","200","height","250"],["src","assets/images/bodljikavo__prase.jpg","alt","bodljikavo prase","width","250","height","200"],["src","assets/images/sciurus_vulgaris_2.jpg","alt","crvena veverica","width","250","height","250"],["src","assets/images/heterocephalus_glaber.jpg","alt","goli krti\u010dji pacov","width","250","height","200"],["src","assets/images/pedetes_capenses.jpg","alt","zec sko\u010dac","width","200","height","250"]],template:function(u,b){1&u&&(a.nrm(0,"app-menu"),a.j41(1,"div",0),a.nrm(2,"app-breadcrumb"),a.j41(3,"div",1)(4,"p"),a.EFF(5,"\xa0"),a.k0s(),a.j41(6,"h1")(7,"strong"),a.EFF(8,"Glodari"),a.k0s()(),a.j41(9,"p"),a.EFF(10,"\xa0"),a.k0s()(),a.j41(11,"p")(12,"strong"),a.EFF(13,"Rodentia, sa preko 2000 vrsta rasprostranjenih po celoj zemaljskoj kugli, predstavljaju daleko najve\u0107i red sisara. Svi glodari imaju duple gornje sekuti\u0107e nalik dletu. Ovi sekuti\u0107i rastu neprestano tokom celog \u017eivota, pa mogu da glo\u0111u bilo \u0161ta bez mogu\u0107nosti da se istro\u0161e. "),a.k0s()(),a.nrm(14,"br")(15,"br")(16,"br"),a.j41(17,"div",1)(18,"strong"),a.EFF(19,"JESTIVI PUHA\u0106"),a.k0s()(),a.nrm(20,"hr",2)(21,"br"),a.j41(22,"table",3)(23,"tbody")(24,"tr")(25,"td",4)(26,"figure"),a.nrm(27,"img",5),a.j41(28,"figcaption")(29,"em"),a.EFF(30,"Glis glis"),a.k0s()(),a.nrm(31,"br"),a.k0s()(),a.j41(32,"td",6)(33,"div",7),a.nrm(34,"img",5),a.k0s(),a.j41(35,"p")(36,"strong"),a.EFF(37," Rimljani su dr\u017eali jestive puha\u0107e u teglama da bi ih udebljali i pripremili za trpezu. Jestivi puha\u0107i su ina\u010de poznati i kao debeli puha\u0107i. "),a.k0s()(),a.j41(38,"p"),a.EFF(39," Kada su budne, sve vrste puha\u0107a negiraju glas da su dremljive, budu\u0107i da su neverovatno gipki i hitri penja\u010di - jestivi puha\u0107 nije nikakav izuzetak. Ovi puha\u0107i provode prakti\u010dno ceo \u017eivot u kro\u0161njama drve\u0107a, tra\u017ee\u0107i hranu, i nerado napu\u0161taju bezbednost grana. Ako ne mogu da presko\u010de sa drveta na drvo, ne\u0107e pre\u0107i otvoreni prostor na zemlji. Zato putevi i pruge prose\u010deni kroz \u0161ume mogu da spre\u010de kretanje puha\u0107a."),a.k0s(),a.j41(40,"p"),a.EFF(41," Puha\u0107i su \u0161ampioni spavanja, budu\u0107i da su jedna od nekoliko vrsta sisara koji spavaju pravi zimski san. Kada do\u0111e jesen puha\u0107i silaze u duplje u deblima \u0161upljeg drve\u0107a, savijaju se u klupko i padaju u stanje veoma dubokog sna. Njihova telesna temperatura padne veoma nisko, jedva ne\u0161to iznad temperature okoline. Kucanje srca i disanje tako\u0111e odmah uspore. Na ovaj na\u010din puha\u0107i u\u0161tede dovoljno energije da im traje celu zimu. Kad stigne prole\u0107e, metabolizam puha\u0107a se ponovo ubrzava, izva\u010de\u0107i ih iz neprekidnog spavanja u trajanju od 6-7 meseci. "),a.k0s()()()()(),a.nrm(42,"br")(43,"br")(44,"br")(45,"br"),a.j41(46,"div",1)(47,"strong"),a.EFF(48,"VODENA VOLUHARICA"),a.k0s()(),a.nrm(49,"hr",2)(50,"br"),a.j41(51,"table",3)(52,"tbody")(53,"tr")(54,"td",4)(55,"figure"),a.nrm(56,"img",8),a.j41(57,"figcaption")(58,"em"),a.EFF(59,"Arvicola terrestris"),a.k0s()(),a.nrm(60,"br"),a.k0s()(),a.j41(61,"td",6)(62,"div",7),a.nrm(63,"img",8),a.k0s(),a.j41(64,"p")(65,"strong"),a.EFF(66," Vodene voluharice se \u010desto brkaju sa pacovima, ali se od njih razlikuju po tome \u0161to imaju tupu nju\u0161ku, okruglije telo, manje u\u0161i i kra\u0107i, dlakavi rep. "),a.k0s()(),a.j41(67,"p"),a.EFF(68," Vo
1dene voluharice su poznate i kao vodeni pacovi, \u0161to je pogre\u0161no. Pacovko iz Vetra u vrbama bio je, u stvari, vodena voluharica, i kao i on, ovi glodari \u017eive du\u017e sporih reka, jarkova, kanala i jezera. U podru\u010djima centralne Evrope, me\u0111utim, vodene vluharice ne \u017eive pokraj vode, radije se opredeljuju\u0107i za suva stani\u0161ta. Na nekim mestima smatraju ih velikom napa\u0161\u0107u za poljoprivredne kulture."),a.k0s(),a.j41(69,"p"),a.EFF(70," Vodene voluharie kopaju velike podzemne sistema u obalama reka, sa mnogo izlaznih i ulaznih rupa tako da mogu da pobegnu od raznih predatora s kojima se susretnu u vodi ili van nje. \u010cak i tako je \u017eivotni vek vodene voluharice u proseku samo pet meseci. \u010caplje, kukuvije, sme\u0111i pacovi i \u0161tuke, svi oni vrebaju vodene voluharice, ali su najopasniji predatori za njih lasice velike i kune. U stvari, uvoz ameri\u010dke kune u Britaniju smatra se glavnim razlogom za brzo propadanje ove vrste. "),a.k0s()()()()(),a.nrm(71,"br")(72,"br")(73,"br")(74,"br"),a.j41(75,"div",1)(76,"strong"),a.EFF(77,"SIBIRSKI LEMING "),a.k0s()(),a.nrm(78,"hr",2)(79,"br"),a.j41(80,"table",3)(81,"tbody")(82,"tr")(83,"td",4)(84,"figure"),a.nrm(85,"img",9),a.j41(86,"figcaption")(87,"em"),a.EFF(88,"Lemmus sibericus"),a.k0s()(),a.nrm(89,"br"),a.k0s()(),a.j41(90,"td",6)(91,"div",7),a.nrm(92,"img",9),a.k0s(),a.j41(93,"p")(94,"strong"),a.EFF(95," Za razliku od drugih vrsta leminga, sibirski leming ne menja boju krzna zimi. "),a.k0s()(),a.j41(96,"p"),a.EFF(97," Suprotno narodnom verovanju, leminzi ne vr\u0161e samoubistvo. Tokom povoljnih godina sposobnost leminga da se vrlo brzo razmno\u017eavaju dovodi do prave eksplozije njihove populacije. Kako se njihov broj naglo pove\u0107a, sve je te\u017ee na\u0107i \u017eivotni prostor i mladi se isteruju iz najboljih stani\u0161ta, niz planine ka dolinama. Leminzi su dobri pliva\u010di kada su na to prisiljeni, ali nisu svesni svojih ograni\u010denja. Tako se de\u0161ava da mladi \u017eele da preplivaju velike vodene povr\u0161ine, utapaju\u0107i se pri takvim poku\u0161ajima."),a.k0s(),a.j41(98,"p"),a.EFF(99," Tokom leta leminzi provode mnogo vremena u podzemnim jazbinama, ali kada u jesen zemlja po\u010dne da se smrzava leminzi ne mogu da kopaju i zato su prisiljeni da iza\u0111u na povr\u0161inu i tamo tra\u017ee hranu. Za vreme surove skandinavske zime leminzi ne spavaju zimski san nego grade sisteme tunela ispod snega u potrazi za hranom. Ovi tuneli ih \u0161tite od pogleda gladnih predatora, kao \u0161to je velika siva sova, kojima su leminzi odli\u010dan izvor hrane. "),a.k0s()()()()(),a.nrm(100,"br")(101,"br")(102,"br")(103,"br"),a.j41(104,"div",1)(105,"strong"),a.EFF(106,"KU\u0106NI MI\u0160"),a.k0s()(),a.nrm(107,"hr",2)(108,"br"),a.j41(109,"table",3)(110,"tbody")(111,"tr")(112,"td",4)(113,"figure"),a.nrm(114,"img",10),a.j41(115,"figcaption")(116,"em"),a.EFF(117,"Mus musculus"),a.k0s()(),a.nrm(118,"br"),a.k0s()(),a.j41(119,"td",6)(120,"div",7),a.nrm(121,"img",10),a.k0s(),a.j41(122,"p")(123,"strong"),a.EFF(124," Prisutan svuda u svetu, ku\u0107ni mi\u0161 maksimalno koristi sve mogu\u0107nosti. "),a.k0s()(),a.j41(125,"p"),a.EFF(126," Klju\u010d fenomenalne uspe\u0161nosti ku\u0107nog mi\u0161a kao vrste predstavlja njegova sposobnost da prati \u010doveka po celoj zemaljskoj kugli i na\u010din na koji koristi sve izvore hrane koje obezbe\u0111uje \u010dovek. Putuju\u0107i kri\u0161om brodovima i u novije vreme avionom, ku\u0107ni mi\u0161evi su naselili sve kontinente. Mi\u0161evi su najpre pripitomljeni, a u nekim slu\u010dajevima obo\u017eavani, kod Rimljana i starih Grka. Me\u0111utim, danas se ku\u0107ni mi\u0161evi smatraju velikom napa\u0161\u0107u. Oni godi\u0161nje nanesu \u0161tete skladi\u0161tima hrane po svetu u iznosu od vi\u0161e milijardi dolara. Tako\u0111e uni\u0161tavaju zgrade, neme\u0161taj i ode\u0107u, a poznato je da prenose razne opasne bolesti, uklju\u010duju\u0107i tifus i salmonelu."),a.k0s(),a.j41(127,"p"),a.EFF(128," Me\u0111utim, ku\u0107ni mi\u0161evi nemaju premca u sposobnosti prilago\u0111avanja okolini. Brzo razmno\u017eavanje i dar za skrivanje omogu\u0107ili su mi\u0161evima da postanu verovatno n
1ajbrojniji sisari na svetu. "),a.k0s()()()()(),a.nrm(129,"br")(130,"br")(131,"br")(132,"br"),a.j41(133,"div",1)(134,"strong"),a.EFF(135,"KEJPSKO BODLJIKAVO PRASE"),a.k0s()(),a.nrm(136,"hr",2)(137,"br"),a.j41(138,"table",3)(139,"tbody")(140,"tr")(141,"td",4)(142,"figure"),a.nrm(143,"img",11),a.j41(144,"figcaption")(145,"em"),a.EFF(146,"Hystrix africaeaustralis"),a.k0s()(),a.nrm(147,"br"),a.k0s()(),a.j41(148,"td",6)(149,"div",7),a.nrm(150,"img",11),a.k0s(),a.j41(151,"p")(152,"strong"),a.EFF(153," Kejpsko bodljikavo prase ima najdu\u017ee bodlje od sve druge bodljikave prasadi na svetu. "),a.k0s()(),a.j41(154,"p"),a.EFF(155," Kejpsko bodljikavo prase deli stani\u0161ta sa celim nizom opasnih predatora, ali njegove o\u0161tre bodlje mogu da odbiju \u010dak i lavove i hijene. Griva dugih, belih \u010dekinja pru\u017ea se niz vrat i le\u0111a. Ovaj glodar ima specijalne \u0161uplje bodlje na repu koje mogu da zve\u010de kao upozorenje svim sumnjivim \u017eivotinjama koje su suvi\u0161e blizu, da bi se on ose\u0107ao spokojno. Ove bodlje samo se labavo dr\u017ee u ko\u017ei i lako \u0107e se zabiti u svaku \u017eivotinju koja poku\u0161a da napadne. Bodljikava prasad imaju odli\u010dan sluh i izvrstan njuh, koje koriste za lociranje hranjivih gomolja pod zemljom. Kejpsko bodljikavo prase, kao i drugi glodari, tako\u0111e jede kosti le\u0161ina da bi dobilo kalcijum, fosfor i druge bitne minerale. \u017dvakanje kostiju tako\u0111e doprinosi odr\u017eavanju o\u0161trine sekuti\u0107a. Bodljikava prasad \u0107e tako\u0111e deliti jazbine, formiraju\u0107i klanove koji se sastoje od odraslih parova i do \u010detiri potomka razli\u010dite \u017eivotne dobi. Pripadnici klana dele staze i mesta za vr\u0161enje nu\u017ede, ali i hranili\u0161ta i skloni\u0161ta. "),a.k0s()()()()(),a.nrm(156,"br")(157,"br")(158,"br")(159,"br"),a.j41(160,"div",1)(161,"strong"),a.EFF(162,"CRVENA VEVERICA"),a.k0s()(),a.nrm(163,"hr",2)(164,"br"),a.j41(165,"table",3)(166,"tbody")(167,"tr")(168,"td",4)(169,"figure"),a.nrm(170,"img",12),a.j41(171,"figcaption")(172,"em"),a.EFF(173,"Sciurus vulgaris"),a.k0s()(),a.nrm(174,"br"),a.k0s()(),a.j41(175,"td",6)(176,"div",7),a.nrm(177,"img",12),a.k0s(),a.j41(178,"p")(179,"strong"),a.EFF(180," Crvene veverice znaju da potpuno promene boju, pri \u010demu su neki primerci potpuno crni dok su drugi plavi kao borovnice. Bujni rep im poma\u017ee da odr\u017ee ravnote\u017eu na drve\u0107u. Ovi severni glodari su veoma akrobati\u010dni. \u017dive 4-6 godina. "),a.k0s()(),a.j41(181,"p"),a.EFF(182," Crvena veverica je pretrpela dokumentovano propadanje u Britaniji zahvaljuju\u0107i nesposobnosti da se takmi\u010di sa ve\u0107om i robusnijom sivom vevericom, koja je uvezena iz Severne Amerike. Ove dve vrste jedva da se ikada sukobljavaju, tako da se smatra da je glavni problem verovatno u tome \u0161to sive veverice nose virusnu infekciju koja desetkuje crvene veverice dok na sive nema nikakvog dejstva. Crvene veverice su uglavom najaktivnije u rano jutro i u kasno popodne. Odmaraju se sredinom dana. Kada nastupi zima, veverice brzo nabace te\u017einu i smeste se za dug period pasivnosti. Veverice ne spavaju pravi zimski san. One nikada ne dozvole da im telesna temperatura padne, redovno se bude\u0107i da protegnu noge, da piju i hrane se iz spremi\u0161ta sre\u0111enih u jesen."),a.k0s(),a.j41(183,"p"),a.EFF(184,"Crvene veverice su uglavnom usamljene \u017eivotinje i osim situacije vezane za veliku koncentraciju hrane, jedino vreme njihovog dru\u017eenja jeste kada su \u017eenke spremne za parenje. Tada se mu\u017ejaci tuku zbog njih. "),a.k0s()()()()(),a.nrm(185,"br")(186,"br")(187,"br")(188,"br"),a.j41(189,"div",1)(190,"strong"),a.EFF(191,"GOLI KRTI\u010cJI PACOV"),a.k0s()(),a.nrm(192,"hr",2)(193,"br"),a.j41(194,"table",3)(195,"tbody")(196,"tr")(197,"td",4)(198,"figure"),a.nrm(199,"img",13),a.j41(200,"figcaption")(201,"em"),a.EFF(202,"Heterocephalus glaber"),a.k0s()(),a.nrm(203,"br"),a.k0s()(),a.j41(204,"td",6)(205,"div",7),a.nrm(206,"img",13),a.k0s(),a.j41(207,"p")(208,"strong"),a.EFF(209," Kao \u0161to sugeri\u0161e njihovo ime, goli krti\u010dji pacovi su skoro bez dlake, s vidljivim ru\u017ei\u010dastom ko\u017eom. Oni koriste sna\u017ene sekuti\u0107e i velike kand\u017ee za kopanje tunela. Ovi glodari su prakti\u010dno slepi. "),a.k0s()(),a.j41(210,"p"),a.EFF(211," Goli krti\u010dji pacovi \u017eive u dru\u0161tvima koja vi\u0161e podse\u0107aju na kolonije dru\u0161tvenih insekata nego na kolonije drugih sisara. \u017dive potpuno podzemnim \u017eivotom, a kolonije znaju da zauzmu 4 km tunela koje ovi glodari kopaju kand\u017eama i sekuti\u0107ima. Neki od ovih tunela idu tik ispod povr\u0161ine zemlje; drugi silaze na dubinu od 2m."),a.k0s(),a.j41(212,"p"),a.EFF(213," Kao \u0161to je slu\u010daj sa kolonijama p\u010dela i mrava, kolonijama golih krti\u010djih pacova vladaju matice koje ra\u0111aju mlade. Matice su najve\u0107i \u010dlanovi u kolonijama koje se obi\u010dno sastoje od oko 70 \u017eivotinja, ali mo\u017ee da ih bude \u010dak 300. Drugi \u010dlanovi kolonije - radilice i trutovi - razdvojeni su na kaste u zavisnosti od njihove veli\u010dine. Pripadnici svake kaste imaju sopstvena zadu\u017eenja, na primer nabavljanje hrane, odr\u017eavanje tunela, staranje o mladima ili odbrana gnezda."),a.k0s(),a.j41(214,"p"),a.EFF(215," Goli krti\u010dji pacovi su jedini sisari koji su izgubili sposobnost da stvaraju sopstvenu toplinu tela. Umesto toga, oni se greju u plitkim tunelima koje zagreva sunce ili se \u0161\u0107u\u0107ure u gomili da se utople. "),a.k0s()()()()(),a.nrm(216,"br")(217,"br")(218,"br")(219,"br"),a.j41(220,"div",1)(221,"strong"),a.EFF(222,"ZEC SKO\u010cAC"),a.k0s()(),a.nrm(223,"hr",2)(224,"br"),a.j41(225,"table",3)(226,"tbody")(227,"tr")(228,"td",4)(229,"figure"),a.nrm(230,"img",14),a.j41(231,"figcaption")(232,"em"),a.EFF(233," Pedetes capenses"),a.k0s()(),a.nrm(234,"br"),a.k0s()(),a.j41(235,"td",6)(236,"div",7),a.nrm(237,"img",14),a.k0s(),a.j41(238,"p")(239,"strong"),a.EFF(240," Po izgledu kao mali kengur, bizarni zec sko\u010dac predstavlja porodicu sam za sebe. "),a.k0s()(),a.j41(241,"p"),a.EFF(242," Skakanje je efikasan na\u010din putovanja i ono omogu\u0107uje ze\u010devima sko\u010dcima da n
1o\u0107u brzo prelaze afri\u010dku savanu. Obi\u010dno ne odlaze predaleko od jazbina, ali za vreme su\u0161e znaju da pre\u0111u 40 km tra\u017ee\u0107i vodu. Ze\u010devi sko\u010dci imaju neverovatno o\u0161tra \u010dula. Kao \u0161to imaju fantasti\u010dan vid, njuh i sluh, tako koriste velike zadnje noge da pokupe vibracije iz zemlje."),a.k0s(),a.j41(243,"p"),a.EFF(244," Njima su potrebna sva \u010dula da bi mogli da izbegnu dug spisak predatora koji bi se rado sladili njima. Dovoljno su maleni da mogu da budu plen divljih ma\u010daka, \u0161akala, jazavaca i velikih sova, ali dovoljno veliki da su zanimljivi za krupne predatore kao \u0161to su lavovi i leopardi, ukoliko bi do\u0161li u situaciju da ih uhvate. "),a.k0s()()()()(),a.nrm(245,"br")(246,"br")(247,"br")(248,"br")(249,"hr",2)(250,"br"),a.EFF(251,"\nLiteratura"),a.nrm(252,"br")(253,"br"),a.EFF(254,"\n- D\u017eekson, Tom: Svetska enciklopedija \u017eivotinja, MUN, Zemun, 2007 "),a.nrm(255,"br")(256,"br"),a.k0s())},dependencies:[d.Z,j.G],encapsulation:2})}}return i})();var r=e(5802);const m=[{path:"",component:v}];let l=(()=>{class i{static{this.\u0275fac=function(u){return new(u||i)}}static{this.\u0275mod=a.$C({type:i})}static{this.\u0275inj=r.G2t({imports:[n.iI.forChild(m),n.iI]})}}return i})();var k=e(7505);let p=(()=>{class i{static{this.\u0275fac=function(u){return new(u||i)}}static{this.\u0275mod=a.$C({type:i})}static{this.\u0275inj=r.G2t({imports:[t.MD,l,k.M]})}}return i})()}}]);
Line numbers count LF bytes from the start of the resource, as the search results do. Vendor segments are library code the classifier recognised; they are stored but not indexed. Bytes are shown as Latin1 characters, one per byte.